Zakoračili smo već u treće desetljeće nakon ratnog stradanja i protjerivanja hrvatskog puka s Plehana koji je stoljećima živio i pisao povijest svojega postojanja na ovim pradjedovskim prostorima lijepe Bosanske Posavine i drevnog bosanskog kraljevstva. O životu, običajima i kršćanskoj vjeri hrvatskog puka na ovom prostoru nalazimo dokaze u pisanim tragovima koji svjedoče o njegovoj dugoj i specifičnoj tradiciji i kulturi što autentično svjedoči kronološka linija koju čitamo na stranicama franjevačkih kronika, svjetovnih zapisa i fermana kao i drugih dokumenata. Taj ljetopis kontinuiranog i skladnog života i suživota hrvatskoga naroda u svojem zavičaju nasilno je prekinut koncem 20. stoljeća kada je srpska vojska 2. srpnja 1992. godine minirala i do temelja srušila crkvu sv. Marka evanđeliste u Plehanu, a od razorne eksplozije stradao je i samostan i svi gospodarski objekti. Tada je i prognan iz svojih domova hrvatski narod koji je u prekosavskom prostoru Hrvatske u velikim izbjegličkim valovima potražilo utočište i sklonište za svoj privremeni dom, a mnogi među njima našli su dovoljno motiva da se ovdje i stalno nastane.
Međutim zadivljuje činjenica da se obnovljenom ljudskom snagom i neuništivom vjerom u Boga i u silnom povratničkom zanosu izbjegli i prognani vraćaju svojem starom zavičaju, zemlji svojih djedova, živim običajima šivog naroda u živoj vjeri u sv. Marka Evanđelista koji je, kaže pjesnikinja Jozefina Dautbegović, "...odbio iseliti se." A odbili su iseliti se i plehanski franjevci iz svoje stoljetne župe u kojoj, uz potporu hrvatskih gospodarstvenika, institucija i naroda, obnavljaju život puka i grade iz temelja novu crkvu i samostansku kuću kao i novo zdanje muzeja i galerije, arhiva i knjižnice. Grade s nadom da će obnovljeni Plehan novim graditeljskim ruhom biti osnažen vjerničkim duhom i da će mu tako vratiti njegov stari sjaj vjerskog i kulturnog središta u Bosanskoj Posavini.
Ovaj impresivni projekt izgradnje župne crkve sv. Marka Evanđeliste i Franjevačkog samostana s pripadajućim prostorima kulturno-umjetničkih sadržaja podupro je papa Ivan Pavao II za svojega pastirskog pohoda Bosni i Hercegovini u Sarajevu blagoslovom temeljnog kamena 13. travnja 1997. godine "potičući hrvatski puk na duhovnu i kršćansku obnovu." Idejno i izvedbeno rješenje velebnog kompleksa autorski potpisuje Zlatko Ugljan nedvojbeno jedan od najistaknutijih suvremenih arhitekata koji je svojim inventivnim ostvarenjima obilježio suvremenu svjetovnu, a napose sakralnu arhitekturu Bosne i Hercegovine udarivši snažan autorski pečat. U prilog ovoj tvrdnji najbolje govori činjenica da je upravo projekt VJERSKO-KULTURNOG SREDIŠTA PLEHAN visoko vrednovan od kritike koja ga je uvrstila u najuži izbor prestižne nagrade Ludwig Mies van der Rohe sa respektabilnom međunarodnom reputacijom.
Nedvojbeno je i time jasno rečeno da je Ugljanovo djelo dobro posađeno arhitektonsko stablo u krajolik i tradicijsku graditeljsku kulturu Plehana. Snažan poticaj obnavljanju života i izgradnji cijelog projekta od povijesnog značenja za Plehan dao je kardinal Vinko Puljić blagoslovivši 8. srpnja 2019. godine temelje novog samostana. Upravo će se stoga svojim dubokim korijenjem u povijesno naslijeđe ovaj projekt izrasti u novo i reprezentativno zdanje jer je oblikovano na novoj i inventivnoj percepciji baštinskih vrijednosti asimiliranih u njihovom suvremenom čitanju na visokim europskim standardima.
Dakako, i u svakodnevnom životu jer će to svaki čovjek akceptirati i živjeti kao svoju duhovnu potrebu u prostorima novo izgrađenog vjerskog i kulturnog središta u Plehanu; u svojoj crkvi i kapelici, u samostanu, lapidariju i knjižnici i u svim drugim pratećim zdanjima koje ćemo zajedno izgraditi svojim osobnim zalaganjem i prilozima.
Zajedno gradimo vjersko-kulturno središte Plehan jer to je naš zajednički projekt kojim na povijesnom naslijeđu izgrađujemo našu budućnost i učvršćujemo svoj identitet u zavičajnom prostoru.
Milan Bešlić